Ovih dana iz štampe je izašao peti broj časopisa Historijska misao za kalendarsku 2019. godinu. Ovaj broj na 194 stranice sadrži šest članaka, od čega pet izvornih naučnih radova i jedan stručni rad, te jedan prikaz.

Prvi rad obrađuje važan segment rimske prošlosti na tlu današnje
Bosne i Hercegovine. U radu se govori o službi vilicusa koji su ispred
državnih i privatnih korporacija obnašali razne organizacione i
upravne poslove. Objašnjena je njihova uloga i značaj njihovog
djelovanja u najvažnijoj privrednoj grani – rudarstvu, odnosno u
rudokopima i metalurškim pogonima. Brojni podaci o privređivanju
u oblasti rudarstva na tlu današnje Bosne i Hercegovine u rimsko
doba sadržani su u bogatoj epigrafskoj građi, na osnovu koje su
značajno upotpunjena naša saznanja o ulozi i značaju vilicusa.

Drugi rad donosi nam novo tumačenje o ulozi gosta Gojsava
o jednom pravnom sporu u srednjovjekovnoj Bosni. Pored toga,
iznijeto je uvjerljivo obrazloženje da je poznati bosanski rukopis, tzv.
Radosavljev zbornik napisan upravo za vrijeme gosta Gojsava, kao i
pretpostavke koje se odnose na ulogu gosta Gojsava u administraciji
Stjepana Vukčića Kosače.

U trećem radu se, na pregledan način, predstavljaju aktivnosti
pojedinaca koji su kao diplomate bili u službi moćnih bosanskih
plemićkih porodica. Sagledani su različiti aspekti diplomatskih
misija, kako u pogledu njihove važnosti, tako i u vezi sa brojem
diplomata u pojedinim misijama. Sasvim jasno i sveobuhvatno je
prikazan način izbora poslanika u Bosni koji su, uglavnom, upućivani
u diplomatske misije u Dubrovnik.

U četvrtom radu se, govori o provođenju prvih općinskih izbora
u Bosni i Hercegovini 1928. godine. Na bazi referentnih izvora,
iznesena je vjerodostojna rekonstrukcija, kao i uravnoteženi i
sasvim održivi stavovi i ocjene o akterima dotičnih izbora, kako sa
stanovišta lokalnih tako i širih, nacionalnih političkih i duštvenih
kretanja u prvoj jugoslavenskoj državi.

Peti rad donosi pregled objavljenih historiografskih radova o
školstvu u Republici Hrvatskoj u periodu 2000. do 2018. godine.
U radu su sumirana i na jednom mjestu predstavljena dostignuća
savremene hrvatske historiografije o školstvu.

Šesti rad analizira rodne odnose u djelu Füruzan, jedne od prvih
prominentnih autorica ženskog pisma u Turskoj. Predstavljanje
pripovjedačkog opusa spisateljice Füruzan od posebnog je značaja,
jer se radi o autorici čija je proza obilježila tursku književnost druge
polovine dvadesetog stoljeća. Fokus rada je na asimetričnosti bračnih
uloga i disproporcionalnoj raspodjeli moći u tradicionalnoj bračnoj
zajednici unutar patrijarhalnog turskog društva kakvo je opisano u
pripovjetci Haraç, odnosno marginalizaciji žene unutar porodice.

Zahvaljujemo se Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke
na izdvojenim sredstvima za ovaj broj, kao i svim saradnicima
časopisa Historijska misao.